Najstarija olupina broda na svetu pronađena kod obale Turske

amfora, olupina broda
    • Autor, Alison Frensis, Rebeka Morel i Kevin Čurč
    • Funkcija, BBC Njuz, nauka
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 5 min

Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, kažu arheolozi.

Pretpostavljaju da datira iz perioda između 4.400 i 4.700 godina, što je rano bronzano doba, i otprilike iz istog vremena kada je izgrađena Velika piramida u Egiptu.

Drvena konstrukcija broda nije sačuvana, ali keramičke posude za skladištenje koje je nosio ležale su na morskom dnu i, što je zanimljivo, u nekima još ima ostataka onoga što je bilo u njima.

Arheolozi koji su pronašli brod kažu da je bio dugačak oko 10 metara.

Bio je to trgovački brod koji je prevozio teret preko Sredozemnog mora.

„Olupina broda je vremenska kapsula na dnu mora“, rekao je profesor Hakan Oniz sa Univerziteta Akdeniz u Turskoj, koji je vodio ekspediciju Mediteranskog arheološkog udruženja.

Olupina je pronađena blizu obale ostrva Kekova u Antaliji, u Turskoj.

Artefakti su ležali raštrkani na podvodnoj padini, 30 metara ispod površine.

Pogledajte snimak pronađenih ostataka broda iz drevnih vremena

Potpis ispod videa,

Pronađena su tri velika kamena sidra, kao i više od 30 keramičkih posuda za skladištenje, zvanih amfore.

Činjenica da ništa od drveta broda nije ostalo znači da se tehnike poput radiokarbonskog datiranja, koje meri oblik ugljenika u organskim materijalima, nisu mogla da se koriste za određivanje njegove starosti.

Umesto toga, arheolozi su analizirali oblik amfora.

Pošto su se stilovi grnčarije menjali tokom vremena, različiti stilovi su povezani sa određenim periodima.

Slika je snimljena pod vodom i ima duboku plavozelenu boju. U centru je velika stena u obliku štita sa dve rupe malo razdvojene na jednom kraju i još jednom na drugom. Prečnika je oko metar. Ovo je jedno od tri brodska sidra pronađena na lokalitetu. Komad papira je zalepljen za sidro na kojem piše „KET 26 - 44“. Arheološki crveno-beli merni štap leži na morskom dnu na kraju sa dve rupe. Desno od kamenog sidra, i malo iznad, gde se morsko dno spušta, ronilac posmatra sidro nečim što izgleda kao podvodna baterijska lampa. Levo su neke ravne stene delimično prekrivene peskom.
Potpis ispod fotografije, Ronioci su pronašli tri kamena sidra, jer su na brodovima bila rezervna sidra na dugim putovanjima

Kekova keramika je prepoznatljiva, sa dve drške, grebenom u sredini i ravnim dnom.

Oniz je rekao da se ovaj dizajn podudara sa drugim amforama otkrivenim u Egiptu i na Bliskom istoku za koje se zna da su stare 4.400-4.700 godina.

„Upoređujući tehnike ukrašavanja... definitivno možemo da kažemo da ova olupina potiče iz ranog bronzanog doba.

„To je sto odsto sigurno", dodaje.

Dvvoje ljudi u belim mantilima, sa plavim rukavicama i maskama, ispituju neke od amfora koje su izvučene na površinu. Sede za stolom na zadnjem delu ronilačkog čamca, u hladu ispod krova čamca. Osoba sa leve strane ima vezanu kosu i posmatra netaknutu amforu. Ona nežno i pažljivo struže površinu blizu vrata skalpelom. Na stolu su još četiri delimične amfore.
Potpis ispod fotografije, Amfore su prebačene iz morskih dubina na istraživački brod
Krupni plan amfore u laboratoriji na brodu. Drška sa strane lonca viri ulevo. Žena sa dugom smeđom kosom, u belom laboratorijskom mantilu i maski za lice, radi na površini amfore malim električnim alatom. Bela je i dugačka oko 10 centimetara sa svetlom na kraju, drži je u desnoj ruci, a levom pridržava amforu.
Potpis ispod fotografije, Posle hiljada godina provedenih pod vodom, krhki artefakti se sada pažljivo istražuju

Ronioci iz ekspedicije izvukli su posude na površinu, gde se sada pažljivo konzerviraju posle toliko hiljada godina pod vodom.

Dr Karin Sovada, arheolog sa Univerziteta Makvori u Australiji, pregledala je amfore posle izvlačenja.

Neke su bile netaknute i bila je iznenađena kada je videla da u nekima još ima ostataka.

„Pogledala sam unutra i skoro sam se onesvestila. Nisam mogla da verujem koliko je [ostataka] bilo vidljivo.

„Nisu to bile samo kao neke mrlje... mnogo materijala je u njima ostalo“, rekla je.

Tim sada radi na tome da otkrije šta se tačno prevozilo u amforama.

„Moglo bi da bude maslinovo ulje, vino ili smola“, rekla je Sovada.

„Moguće je da su [ostaci] zapravo nešto što je ponovo prevoženo u amforama tegli.

„Reč je o ogromnim teglama ili posude - to nisu stvari koje se pošalju i onda se nikada više ne upotrebljavaju.

„Po dolasku broda, ljudi bi ispraznili teret iz njih i potencijalno ih koristili mnogo, mnogo, mnogo godina.“

Ronilac u gornjem levom uglu slike radi pod vodom kako bi otkrio amforu. Nosi crno ronilacko odelo sa belim natpisom i žutom prugom. Ima crne naočare. Dugačka cev, poput one koja se nalazi na usisivačima, koristi se za uklanjanje peska koji je prekrivao brodski teret. U prvom planu i malo desno je amfora. Uglavnom je prekrivena nekom vrstom višebojne kamene kore i nalazi se na maloj ivici, ali su vidljivi neki delovi crvenkaste gline.
Potpis ispod fotografije, Ronioci su pažljivo iskopali artefakte

Olupina broda i teret koji je prevozio otkrivaju i detalje trgovine u antičkom svetu.

Arheolozi kažu da je brod započeo putovanje negde duž istočne obale Sredozemnog mora.

Pretpostavljaju da je prevozio robu ili u drevni grad Troju, u današnjem severozapadnom delu Turske, ili minojskom narodu na Kritu.

Plovidba je bila puna opasnosti, posebno oko ostrva Kekova, gde su jake struje i vetrovi odneli mnoge brodove.

U tom području postoje stotine olupina, a Mediteranska arheologička asocijacija je specijalizovana za njihovo pronalaženje i proučavanje.

Oniz kaže da kada roni oko olupine najpre pomisli na živote ljudi koji su bili povezani sa nekim brodom.

„Mi smo prvi ljudi koji su dodirnuli ove predmete posle 5.000 godina.

„Uvek mislimo na mornare... proizvođače amfora i osobu koja je nosila amforu na ramenima do broda, i žene koje su čekale njihove muževe, ali ih nikada nisu dočekale.“

ronioci
Potpis ispod fotografije, Zbog dubine, ronioci su mogli da rone samo 30 minuta, istražujući mesto brodoloma

Otkriće iz Kekove sada je na vrhu liste najstarijih brodoloma na svetu.

Prethodno je rekord držala olupina kod obale Dokosa, ostrva u južnoj Grčkoj, koja datira od pre oko 4.200 godina.

Najstariji poznati brodolom, iz kojeg je deo drveta sačuvan pronađen, bio je u Crnom moru kod obale Bugarske.

Datira od pre oko 2.400 godina.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk