Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

IKIBIRIRAHO, Iran iraburira ko ifite “amakarita mashya ku rugamba” mu gihe agahenge karangira mu minsi ibiri

Perezida Donald Trump yatangaje ko “bisa n’ibidashoboka” ko agahenge k’ibyumweru bibiri hagati ya Iran na Amerika kazongerwa.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa na Samba Cyuzuzo

  1. Umwami w'Ubwongereza avuga ko Umwamikazi yari kuba yarahungabanyijwe cyane n’isi ya none

    Umwami Charles III w'Ubwongereza yatanze ubutumwa bw’amashusho bwihariye yibuka ubuzima bw’ “Umubyeyi [we] yakundaga cyane”, Umwamikazi Elizabeth II, ku isabukuru y’imyaka 100 yari bwuzuze iyo aza kuba akiriho.

    Charles III yavuze ko iyo nyina aza kuba akiriho atari kwishimira uko isi imeze muri iki gihe.

    Yagize ati: “Ibintu byinshi by’iki gihe turimo ntekereza ko byari kumuhangayikisha cyane,” ariko ntiyagaragaje ibibazo runaka byihariye, yaba ibiri mu gihugu cy'Ubwongereza cyangwa mu mahanga.

    None ku wa Kabiri, ubwo u Bwongereza buraba bwizihiza isabukuru y’imyaka 100 y’umwe mu bamamaye mu mateka yabwo, igishushanyo gikozwe muri Bronze cy’uwahoze ari Umwamikazi kigaragaza uko yari ameze akiri muto kirerekanwa n'Umwami Charles.

    Iki gishushanyo, cyakozwe na Martin Jennings, kigaragaza Umwamikazi akiri muto yambaye imyambaro y’icyubahiro y’Iteka rya Order of the Garter.

    Iyi shusho igiye gushyirwa ahagaragara hashize imyaka 100 uhereye ku itariki yavukiyeho, 21 Mata 1926, ubwo Princess Elizabeth yavukiraga mugace k’ umujyi wa Bruton muri Mayfair i Londres.

    Izindi nkuru wasoma:

  2. Iran ifite “amakarita mashya ku rugamba” mu gihe agahenge karangira mu minsi ibiri

    Perezida Donald Trump yatangaje ko “bisa n’ibidashoboka” ko agahenge k’ibyumweru bibiri hagati ya Iran na Amerika kazongerwa mu gihe umukuru w’inteko ishingamategeko ya Iran na we yaburiye ko bamaze igihe bategura “amakarita mashya” yo gukoresha ku rugamba.

    Impande zombi zavuze ibi mu gihe ubu hari icyizere gicye ko ibiganiro biteganyijwe hagati ya Iran na Amerika i Islamabad muri Pakistan biza kubaho.

    Ibiro bya perezida wa Amerika byemeje ko intumwa zikuriwe na Visi Perezida JD Vance zerekeza muri Pakistan muri ibyo biganiro, nubwo batavuze igihe.

    Naho ibiro ntaramakuru bya leta ya Iran byatangaje ko “kugeza ubu, nta ntumwa zavuye muri Iran zijya i Islamabad”.

    Basubiramo kandi Mohammad Bagher Ghalibaf ukuriye inteko ishinga amategeko ya Iran, ari na we wari ukuriye abagiye mu biganiro mbere, avuga ko Tehran itazemera ibiganiro “bishingiye ku bikangisho”.

    Hagati aho, Major General Abdullahi umwe mu bagaba bakuru b’umutwe w’ingabo wa IRGC yatangaje ko ingabo za Amerika na Israel “zihebye kandi zinaniwe” ko ariyo mpamvu Trump “ashaka cyane agahenge”.

    Abdullahi yavuze ko ingabo za Iran zitazemera “kubeshya no kuyobya kwa perezida wa Amerika” bigamije “guhimba amakuru atari yo y’uko ibintu byifashe ku rubuga” rw’intambara “cyane cyane ku kibazo cy’umuhora wa Hormuz”, nk’uko asubirwamo n’ibiro ntaramakuru Fars bifitanye isano na IRGC.

    Izindi nkuru wasoma:

  3. Nigeria: Umugore yatsindiye igihembo cyo ku rwego rw'isi kubera kugerageza kurokora uducurama

    Umuhanga muri siyansi wo muri Nigeria washingiye ku buzima yabayemo bujyanye n’imiriro y’agasozi, inkeke itera ku ducurama turi mu byago byo gushiraho yari amaze iminsi avumbuye, hamwe n’igikorwa cye cyo kuturinda, byatumye atsindira igihembo mpuzamahanga cyo kurengereza ibidukikije cyitwa 'Goldman Environmental Prize'.

    Iroro Tanshi avuga ko ari "icyubahiro kidasanzwe" kuba yatsindiye icyo gihembo.

    Tanshi yavuze ko kubona utwo ducurama (cyangwa uduhungarema mu Kirundi) mu cyanya (parike) cyitwa 'Mountain Wildlife Sanctuary' cyo mu majyepfo ashyira uburasirazuba bwa Nigeria, ku nshuro ya mbere mu myaka hafi 50, byagakwiye kuba byarabaye “inkuru ikomeye” mu bitangazamakuru.

    Ariko yabwiye ikiganiro 'BBC Focus on Africa podcast' ko hari hari “ikibazo gikomeye... imiriro y’agasozi”.

    Muri icyo gihugu aho uducurama akenshi dusanishwa n’abapfumu, Tanshi yashoboye gutangiza igikorwa kigirwamo uruhare n’abaturage cyo kuturinda, abinyujije mu kurwanya imiriro y’agasozi mu bice uducurama tubamo.

    Mu kuvuga ku kuntu yashoboye guhindura imyumvire y’abaturage, uwo muhanga mu mibanire y’ibinyabuzima yagize ati: “Rwose ni ikibazo cya [cyo kumenya]: ‘Ni gute twemeza abantu kurinda aho [uducurama] tuba?’

    “Ku byacu [mu byo twakoze], ni ukubera ko ikibazo cy’umuriro w’agasozi cyari n’ikibazo cy’abaturage – aho ni ho twafatiye.”

    Tanshi – ubu ukora ubushakashatsi bwibanda ku ducurama kuri Kaminuza ya Washington muri Amerika nyuma yo kurangiza amasomo yo ku rwego rw’ikirenga (PhD) – yari yabonye ko imiriro y’agasozi iterwa n’abantu, ari imwe mu nkeke zugarije utwo ducurama turi mu byago byo gushiraho.

    Ni umwe muri batandatu batsindiye igihembo 'Goldman Environmental Prize' cy'uyu mwaka wa 2026. Ku nshuro ya mbere mu myaka 37 kimaze gitangwa, abagitsindiye bose uyu mwaka ni abagore.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. DR Congo: PeaceGold itegekanya gutangura gushora inzahabu naho hakiri intambara

    Ishirahamwe ryo mu Bwongereza, PeaceGold, rivuga ko ritegekanya gutangura gushora inzahabu mu kwezi kw’icenda ziva mu buseruko bwa Republika ya Demokarasi ya Congo, naho ako karere kakirangwamwo umutekano muke n’ubudandaji bwa magendu, nk’uko bitangazwa n’itororokanirizo ry’amakuru Reuters.

    Mu buseruko bwa Congo, cane cane mu ntara ya Ituri na Kivu ya ruguru, hamaze imyaka hari mu intambara z’imirwi yitwaje ibirwanisho, harimwo n’umuhari wa M23, aho Ishirahamwe Mpuzamakungu ONU rivuga ko abantu ibihumbi n’ibihumbi bahunze, ubuzima n’ubutunzi bigahungabana.

    Inzahabu ni kimwe mu butunzi buhambaye cane muri ako karere, ariko bikavugwa ko iyirenga igice c'iyivayo isohorwa mu gihugu mu buryo butemewe n’amategeko.

    PeaceGold yatanguye mu 2013 ifatanije n’ishirahamwe Conflict Resolution Center, ifise intumbero yo gutunganya ubucukuzi bw’inzahabu bukorwa n’abanyagihugu no gusubiza mu buzima busanzwe abahoze mu mirwi yitwaje ibirwanisho.

    Ubu ikorana n’amashirahamwe 11 y’abacukuzi muri Ituri n’abakozi bashika ku 25.000.

    Uwashinze iryo shirahamwe, Greg Valerio, avuga ko ugushora inzahabu bizotangura bukebuke, bikazoshika kuri biro 50 ku kwezi mu myaka itatu.

    Intumbero ni uko gushika kuri 80% vy’agaciro k’inzahabu bisigara mu gihugu no mu banyagihugu.

    Izindi nkuru wosoma:

  5. Kompanyi Apple yashyizeho umuyobozi mushya wayo John Ternus

    Kompanyi Apple ikora ibikoresho by'ikoranabuhanga yatangaje ko John Ternus ari we uzaba umuyobozi nshingwabikorwa (CEO) mushya wayo, agasimbura Tim Cook weguye nyuma y’imyaka 15 ayoboye iyi kompanyi yo muri Amerika.

    Ternus, ubu uyobora ishami rishinzwe ubwubatsi bw’ibikoresho (hardware engineering), umaze imyaka 25 akorera Apple, azatangira izi nshingano ku itariki ya mbere Nzeri (9) uyu mwaka, naho Cook azahinduka umuyobozi mukuru w’inama y’ubutegetsi ya Apple.

    Cook yabaye umuyobozi mukuru wa Apple kuva mu 2011, nyuma yuko Steve Jobs, umwe mu bashinze iyi kompanyi, yeguye kubera ibibazo by’ubuzima, mbere gato yuko apfa.

    Cook azakomeza kuba umuyobozi mukuru kugeza ku mpeshyi, kugira ngo akorane na Ternus mu ihererekanya ry’ubuyobozi, nyuma yaho azakomeza gufasha muri bimwe "mu bikorwa by'iyi kompanyi, harimo no kuganira n’abafata ibyemezo hirya no hino ku isi.”

    Icyemezo cya Cook cyo kuva ku mwanya w’umuyobozi nshingwabikorwa gikurikiye amezi yari ashize hari uguhwihwisa ko Apple irimo gushaka uzamusimbura.

    Izindi nkuru wasoma:

  6. Ubuyapani: Abasirikare batatu bapfuye ubwo igisasu cyaturikiraga imbere mu gifaru bari mu myitozo

    Abasirikare batatu b’Ubuyapani bapfuye mu gitondo cyo kuri uyu wa kabiri ubwo bari mu myitozo yo kurashisha igifaru mu kigo kiri mu ntara ya Oita mu majyepfo y’igihugu, nk’uko byatanjwe na Minisitiri w’intebe w’iki gihugu.

    Mu butumwa yashyize ku mbuga nkoranyambaga Takaichi Sanae yavuze ko muri iyo myitozo yo kurashisha ibifaru bya Type 10 “igisasu bivugwa ko cyaturikiye imbere mu mbunda” kitarasohoka.

    Uko guturika kwabereye imbere mu gifaru kwatumye “mu bantu bane bari bakirimo, batatu bapfa undi umwe arakomereka” nk’uko Minisitiri w’intebe Sane abivuga. Yongeraho ko hakirimo gukorwa iperereza.

    Ibinyamakuru mu Buyapani bivuga ko abapfuye ari abagabo batatu bari mu myaka 20 na 40 naho umugore umwe uri mu myaka 20 agakomereka.

    Muri Kanama(8) ishize, abasirikare babiri bo mu ngabo zirwanira ku butaka barapfuye bishwe n’inkuba ubwo bari mu myitozo muri kiriya kigo nk’uko bivugwa n’ibinyamakuru byo mu Buyapani.

    Izindi nkuru wasoma:

  7. Trump avuga ko Amerika itazokuraho ukwugara Hormuz gushika habonetse amasezerano na Iran

    Perezida Donald Trump avuga ko Amerika itazokuraho izibira ryayo ku bivuko vya Irani gushika habonetse amasezerano na Iran.

    Trump yanditse ku rubuga rwiwe Truth Social ko iryo hagarikwa, ryatanguye mu ndwi iheze, “ririko rirasambura Iran cane,” yongerako ko igihugu ciwe kiriko kiratsinda iyo ntambara “ku rugero runini cane”.

    Ivyo yabivuze mu gihe agahengwe k’intambara hagati ya Amerika na Iran kari kategekanijwe kurangira ku wa gatatu, ariko hakaba hataramenyekana neza nimba ibiganiro bishasha vy’amahoro bizobandanya muri Pakistan.

    Umutekano warakajijwe mu murwa mukuru Islamabad wa Pakistan mu kwitegura ivyo biganiro. Ariko icegera c’umukuru wa Amerika, JD Vance, ari we yari gutwara umugwi wa Amerika, ntarava i Washington, mu gihe Iran yo ivuga ko itarafata ingingo yo kwitaba.

    Kuva iryo hagarikwa ritanguye, igisirikare ca Amerika categetse ubwato 27 gusubira ku kivuko ca Iran, nk’uko bivugwa n’ibiro bikuru vy'imirwano vyo mu bushikiranganji bwo kwivuna abansi bwa Amerika (CENTCOM).

    Amerika kandi, ku ncuro ya mbere muri iyi ntambara, yarafashe ubwato bw’imizigo bufise ibendera rya Iran, inyuma y’uko bwagerageje kurenga iryo zibira ku musi w’Imana.

    Izindi nkuru wosoma:

  8. DR Congo: Abantu barenga 200 batabawe bamburwa umutwe wa ADF

    Abasivile barenga 200 bari barashimuswe mu burasirazuba bwa Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) n’umutwe witwaje intwaro wa ADF ufite aho uhuriye n’umutwe wiyita Leta ya Kisilamu (IS), batawe mu gikorwa cya gisirikare, nkuko ingabo z’igihugu gituranyi, Uganda (UPDF), zabitangaje.

    Abasirikare ba Uganda, ku bufatanye na bagenzi babo ba DRC, binjiye mu nkambi igenzurwa n’umutwe w’intagondwa wa ADF, ufite inkomoko muri Uganda.

    Itangazo ry’ingabo za Uganda rivuga ko abana bari mu babohojwe, umuto cyane muri bo akaba ari umukobwa w’imyaka 14.

    ADF yashingiwe muri Uganda mu myaka ya 1990 n’abantu bari babajwe n’uburyo leta ifatamo abayisilamu. Ariko nyuma yo kwirukanwa n’ingabo muri Uganda, abasigaye bo muri uwo mutwe bahungiye hakurya y’umupaka muri DRC.

    Mu mwaka wa 2021, Uganda na DRC byatangije igikorwa cya gisirikare bihuriyeho kigamije kwirukana ADF mu bice yagize indiri zayo muri DRC, ariko kugeza ubu icyo gikorwa cyananiwe guhagarika ibitero by’uwo mutwe.

    Ntibisobanutse igihe abo basivile batabawe bari barashimuswe n'aho bari barashimuswe bavanwa, ariko itangazo ry'ingabo za Uganda ryavuze jo abo bari barashimuswe basobanuye "uburyo bubi bari babayemo aho bari bari bashimuswe, burimo ibiribwa bicye, imirimo y'agahato n'igihano ku kutumvira".

    Abategetsi bavuze ko bamwe basaga nk'abafite intege nkeya ndetse barwaye malariya, bafite ibibazo byo guhumeka no kunanirwa cyane.

    Izindi nkuru wasoma:

  9. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.