Šta je sporno u izborima na Medicinskom fakultetu u Beogradu

Autor fotografije, Fonet
- Autor, Milica Radenković Jeremić
- Funkcija, BBC novinarka
- Objavljeno
- Vreme čitanja: 7 min
Konferencija za medije u Beogradu podsetila je na doktorski simpozijum - bilo je više lekara nego novinara.
Povod nije bilo lečenje neke bolesti, već problemi u izboru dekana Medicinskog fakulteta i postavljanje profesorke Valentine Arsić Arsenijević za prodekanku za nauku.
„Kada kažemo da je fakultet u dubokoj, nametnutoj krizi, to nije apstraktan akademski problem.
„Pitanje njegovog urušavanja se direktno prevodi u živote ljudi.
„Kada se naruši kvalitet medicinskog obrazovanja, posledice trpe pacijenti", rekla je profesorka Olivera Kontić Vučinić sredinom maja na toj konferenciji za medije.
Među slušaocima bila je njena koleginica, redovna profesorka mikrobiologije Valentina Arsić Arsenijević, kojoj je Medicinski fakultet izdao javnu opomenu 2022. godine.
Opomena je izrečena jer je promovisala lek ivermektin u lečenju kovida-19.
Ivermektin je antiparazitski lek koji se koristi za lečenje ljudi i životinja.
Kada su ljudi počeli da ga koriste na sopstvenu ruku tokom pandemije, međunarodne zdravstvene organizacije, kao i Medicinski fakultet u Beogradu, upozorili su da nema pouzdanih dokaza o njegovom efektu na smanjenje smrtnosti i obolevanja od korona virusa.
S obzirom na javnu opomenu, grupa profesora Medicinskog fakulteta osporava postavljanje Arsić Arsenijević za prodekanku.
„U opomeni se tvrdi da sam koristila obeležja Medicinskog fakulteta u komercijalne i nekomercijalne svrhe, i da sam savetovala upotrebu leka ivermektin koji nije bio odobren za lečenje kovida 19", kaže profesorka Valentina Arsić Arsenijević.
„Radi se o lažnoj optužbi bez apsolutno ikakvog dokaza za iznete tvrdnje.
„Ja sam opomenu negirala po svim tačkama", dodaje.
Iz uprave Medicinskog fakulteta nisu odgovorili na pitanja upućena mejlom do objavljivanja ovog teksta.
Na pitanja nisu odgovorili ni iz kabineta rektora Beogradskog univerziteta.
Rektor Vladan Đokić ranije se obratio upravi Medicinskog fakulteta obaveštavajući ih da je 25 nastavnika ukazalo da je izbor prodekanke za nauku suprotan Statutu Medicinskog fakulteta i univerzitetskim aktima, preneo je list Danas.
Suprotni stavovi o kovidu-19
Redovna profesorka mikrobiologije više puta je iznosila stavove koji se razlikuju od mišljenja ustanove u kojoj je zaposlena, proizilazi iz dokumenata Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Savetovala je pacijente da uzimaju neregistrovan lek ivermektin protiv kovida-19 zbog čega joj izrečena javna opomenu, koju je potpisao tadašnji dekan Lazar Davidović, preneo je list Danas.
„Postupajući po istim optužbama, Lekarska komora Srbije donela je odluku da ni ja ni drugi lekari koji su bili optuženi nismo promovisali i savetovali upotrebu leka ivermektin", kaže Valentina Arsić Arsenijević.
U vreme pandemije, regulatorne zdravstvene organizacije dozvoljavale su upotrebu ivermektina samo u kliničkim studijama.
Valentina Arsić Arsenijević je bila i potpisnica peticije „Stop diskriminaciji i prinudi oko kovid-19 vakcinacije za decu“.
Peticija je nastala pošto su odobrene kovid vakcine za mlađe od 18 godina.
Udruženje pedijatara Srbije preporučivalo je tada vakcinaciju dece sa hroničnim bolestima, kao i gojaznih, ali i da se „takođe mogu vakcinisati svi koji žele", naveli su za BBC u leto 2021.
Peticija sadrži niz netačnih, stručno neutemeljenih i neargumentovanih tvrdnji, saopštio je tada Medicinski fakultet u Beogradu.
„Istupanja u vezi sa Fajzer vakcinom bila su moja obaveza kao univerzitetskog profesora, a pre svega kao mikrobiologa i imunologa.
„Nekoga ko razume koliko dugo traje razvoj jednog novog preparata i ispitivanje efikasnosti i bezbednosti", kaže Arsić Arsenijević.
Profesori koji osporavaju imenovanje Valentine Arsić Arsenijević nisu hteli da govore o detaljima prestupa zbog koga je opomenuta.
„Uvek je profesor opomenut ako preporučuje terapeutske postupke koji nisu zasnovani na saznanjima iz naučnih istraživanja ili promoviše stvari koje su se pokazale kroz istoriju kao štetne po zdravlje naroda", kaže Vesna Bjegović Mikanović, redovna profesorka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za oblast socijalne medicine.
„Tu mislim kada se zagovara stav da su vakcine opasne ili nisu korisne kao zaštita od teških infektivnih bolesti.
„Vakcine su najveće javnozdravstveno dostignuće, jer bi deca i odrasli bez njih i dalje umirali od bolesti koje sprečavaju", dodaje.
Ona je jedna od profesora koji osporavaju imenovanje za prodekana i kandidatkinja je na izborima za novog dekana.
Arsić Arsenijević tužila je Bjegović Mikanović zbog zloupotrebe prava na štrajk u vreme studentskih blokada.
Profesorka socijalne medicine zbog toga je podnela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje, preneo je list Danas.

Izbor prodekana
Prema Statutu Medicinskog fakulteta, prodekana bira Savet, na predlog dekana.
Ko prekrši kodeks profesionalne etike ne može biti postavljen za prodekana, piše u Statutu.
Osoba kojoj se izrekne javna opomena, kao što je to slučaj sa Valentinom Arsić Arsenijević ne može biti birana za dekana ili prodekana u periodu od pet godina, kaže Bjegović Mikanović.
Profesorka Arsić Arsenijević žalila se Nastavno-naučnom veću protiv odluke dekana kojom joj je izrečena javna opomena, proizilazi iz odgovora koje je BBC na srpskom dobio od Upravnog suda.
Odbili su njenu žalbu.
Ona je potom podnela tužbu radi poništaja odluke Nastavno-naučnog veća Upravnom sudu i taj predmet je u toku.
Odluka dekana Medicinskog fakulteta (kojom je izrečena javna opomena) nije pravnosnažna, jer je protiv konačnog upravnog akta po tužbi Arsić Arsenijević u toku upravni spor, navedeno je u pisanim odgovorima Upravnog suda.
„Opomena je nepravosnažni dokument i dok je Upravni sud ne potvrdi ne može biti osnov osporavanja mog izbora", tvrdi Valentina Arsić Arsenijević.
Zbog dugog trajanja postupka pred Upravnim sudom njeni advokati su podneli tužbu zbog prekršenog prava na suđenje u razumnom roku, dodaje.
Takođe pred Ustavnim sudom osporava Pravilnik o etičkoj odgovornosti, „na osnovu koje je opomena doneta, jer je neusklađen sa višim aktima".
Bura na Medicinskom fakultetu
Zajedno sa kolegama sa drugih fakulteta, studenti Medicinskog aktivno su učestvovali u blokadama posle pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Iako su se vratili na nastavu, situacija je daleko od mirne i poslednje izbore za studentski parlament obeležili su brojni incidenti.
Valentina Arsić Arsenijević kritikovala je studentske blokade.
Nije bilo „slobode da se studira, kreće, radi, zbog čega hiljade studenata nisu mogli da diplomiraju", kaže.
„Naša želja sada je da napravimo pozitivnu atmosferu, stavimo iza nas šta je bilo, radimo zakonito, u interesu studenata", dodaje.
Studenti su ranije naglašavali da su blokade pokrenute kako bi došlo do neophodnih društvenih promena.
„Obrazovanje se ne ceni.
„Naše blokade su počele zbog stradanja 16 ljudi u padu nadstrešnice jer su izvedeni nestručni radovi", rekla je za BBC na srpskom jedna od učesnica prošle godine.
Pogledajte video: Incidenti tokom izbora za Studentski parlament
Izbor dekana
Pored postavljanja Arsić Arsenijević za prodekanku, grupa profesora Medicinskog fakulteta upozorila je i na opstrukciju izbora za novog dekana.
Poslednjih devet meseci na čelu fakulteta smenila su se tri vršioca dužnosti dekana, a trenutno tu funkciju obavlja Milena Todorović Balint, redovna profesorka Medicinskog fakulteta i supruga ministra nauke.
Trenutno se ne nazire kraj izbora za novog rukovodioca, jer se ne sazivaju sednice tela na kojima bi trebalo da bude doneta odluka ko će voditi fakultet, navodi više profesora.
Pored Vesne Bjegović Mikanović, za novu dekanku kandidovala se i profesorka Milica Bajčetić.
Ona nije želela da komentariše tvrdnje profesora koji su se obratili na konferenciji za medije jer nije „bila obaveštena o njenom održavanju i nema uvid u njen sadržaj".
Bjegović Mikanović dobila je podršku većine u prvom izjašnjavanju katedri.
Izbor dekana podrazumeva još dva koraka - glasanje na Nastavno-naučnom veću i glasanje Saveta, čiji ishod može biti drugačiji.
Sednica veća još nije sazvana.
Opstrukciju izbora izvode članovi Saveta koje je delegirala Vlada Srbije, studenti Studentskog parlamenta i nekoliko naših profesora koji zajedno imaju većinu, kaže Bjegović Mikanović.
Upitana zašto je ušla u izbornu trku, odgovara da su se „mlađe kolege pitale zar je moguće da ne postoji nijedan redovan profesor, neko od naših mentora i učitelja, ko bi se prihvatio kandidature za dekana".
„Hteli smo da predstavimo program, iza koga je stala većina nastavnika i saradnika, makar ne bio prihvaćen u smislu moje kandidature", kaže.
Milica Bajčetić „duboko veruje" da Medicinski fakultet „ima ljude i potencijal da bude ne samo najveća visokoškolska ustanova u regionu, već i savremena evropska škola, prepoznata po kvalitetu, znanju i otvorenosti za razvoj i saradnju".
To je bio razlog zbog kojeg se kandidovala, kaže.
„Medicinski fakultet treba da izabere rukovodstvo u skladu sa zakonom i da se posveti osnovnoj misiji fakulteta - nastavi, naučnom radu i daljem razvoju kako bi sačuvao kvalitet i konkurentnost", zaključuje.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

























